Juraj Štiglić sudjelovao je u otkrivanju Zemlja Franje Josipa 1873. godine
PRAPUTNJAK Praputnjarcu Juraju Štigliću, sudioniku Austrougarske sjeverno polarne ekspedicije Weyprecht - Prayer 1872. – 1874., otkrivena je spomen ploča na njegovoj rodnoj kući na Praputnjaku. Spomen ploča na kući Praputnjak 53 (Košćica) podsjećat će na ekspediciju koja je otkrila posljednji neotkriveni kutak Svijeta, danas poznat kao Zemlja Franje Josipa.
Postavljanje ploče inicirala je udruga Praputnjak - kulturni krajolik, u suradnji s Gradom Bakrom. Na svečanosti su o ekspediciji govorili istraživač hrvatske baštine i urednik proširenog izdanja pretiska knjige iz 1893. godine autora Petra Kuničića “Hrvati na ledenom moru”, u izdanju nakladnika Lions Klub Quarneroli. U ime nakladnika obratio se Milorad Stanić. Ploču su otkrili predsjednica udruge Praputnjak - kulturni krajolik Ivona Miloš i predsjednik gradskog vijeća Bakra Milan Rončević.
Među 24 člana posade na brodu Tagetohoff koji se otisnuo ka Arktiku čak je 12 Hrvata. Dana 30. kolovoza 1873. ugledali su do tada nepoznato kopno. Slijedi povratak u Europu. U svibnju 1874. posada napušta ledom okovan brod te kreće pješice prema Novoj Zemlji. Nakon tri mjeseca naišli su na ruski ribarski brod koji ih je u rujnu 1874. godine iskrcao u norveškoj luci Vardö, čime je završilo 812 dana dugo putovanje. U Beču im je organiziran veličanstven doček, a svi članovi ekspedicije dobili su status počasnih građana Austro-Ugarske Monarhije. Zemlja Franje Josipa, kao dio Rusije, sastoji od čak 191 ledom pokrivenog otoka.
