Skup se održava u Novom i zbog činjenice da se pčelarstvo spominje u Vinodolskom zakonu
NOVI VINODOLSKI Novi Vinodolski domaćin je dvodnevnog znanstvenog skupa “Mjesto i uloga pčele u okolišu – od Vinodolskog zakona do današnjih dana” pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Razreda za prirodne znanosti i umjetnosti. Znanstveni skup otvorila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Program znanstvenog skupa okupio je eminentne znanstvenike, predavače s četiriju najvećih hrvatskih sveučilišta – Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka – koji će i sutra svojim sudjelovanjem i prilozima u raspravi nastojati dati svoj doprinos ostvarenju jedinstvenog cilja, podizanju razine svijesti o značenju pčela u ekosustavu, ali i afirmaciji meda i drugih vrijednih pčelinjih proizvoda za koje hrvatski i europski potrošači pokazuju sve veći interes. U radu skupa sudjeluje i akademik Goran Durn (HAZU), kojemu je jedno od specijalističkih područja znanstvenog djelovanja i geokemija okoliša.
Znanstveni skup održava se u gradskoj vijećnici, u frankopanskom kaštelu, u kojoj je 6. siječnja 1288. godine donesen glasoviti Vinodolski zakon, a pčelarstvo se još u 13. stoljeću, u Vinodolskom zakonu, spominje kao organizirana i gotovo sustavna djelatnost, i to je prvo pisano spominjanje pčelarstva u Hrvatskoj! To je jedan od razloga što je Novi Vinodolski odabran za domaćina ovog skupa, objasnio je gradonačelnik Novog Vinodolskog Tomislav Cvitković.
Također, pojašnjene su i neke nejasnoće i dvojbe u vezi s korištenjem meda, ali i ribe za koju je rečeno da se premalo nalaze u jelovnicima naših ljudi. Primjerice, EU najvažnije je uvozno tržište meda. Od ukupne količine svjetskog uvoza oko 40 posto meda uvozi se na tržište EU, gdje je najveći potrošač meda Njemačka. Potrošnja meda u zemljama EU iznosi po stanovniku od 3 do 8 kilograma godišnje dok je u Hrvatskoj višestruko manja, bez obzira na sve vrijednosti što ih sadrži ta zdrava namirnica. EU proizvodi svega 52 posto meda za svoje potrebe, što je iznimno velika, ali zasad neiskorištena prilika za hrvatsko pčelarstvo. Hrvatsko tržište razmjerno je malo za aktualnu proizvodnju meda pa je trenutačna mala potrošnja meda poticaj za izvozno orijentirano pčelarstvo. Prosječna potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj svega je 400 grama (prema nekim podacima i do dva kilograma) a u Europi je sedam puta veća.
Ima još paradoksalnih činjenica. Koliko god naši pčelari, koji proizvode viškove meda u odnosu na potrebe stanovništva, nastoje izvesti više meda, u Hrvatsku se uvozi med iz Kine i Španjolske. Istodobno, na tržištu je razmjerno mnogo lažnog meda. Zanimljivo je, također, da je u Hrvatskoj po stanovniku više košnica nego u Europi, ali jedemo manje meda nego Europljani!
– Novi program Vlade Republike Hrvatske nastoji očuvati postojeće zdrave, vitalne i izvorne populacije pčela te istovremeno podići konkurentnost pčelarskog sektora, kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno obrađivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja, ali pritom i obraniti pčelinje zajednice od pojave i širenja pčelinjih bolesti, rekla je ministrica Vučković.
Ministrica Vučković je istaknula da je na području PGŽ-a iz programa ruralnog razvoja uloženo oko 65 milijuna eura, od čega je isplaćeno nešto više od 54 milijuna eura. Kad se pribroje izravna plaćanja, onda ukupna ulaganja u mandatu premijera Andreja Plenkovića u poljoprivredu i ruralni prostor iznose više od 90 milijuna eura, dodala je ministrica navodeći da na području PGŽ djeluje četiri tisuće poljoprivrednika i 450 pčelara.