Visković gastro vodičem podsjetio na Frankopane

Vodič sa 16 recepata kuhar restorana Domino je objavio u sklopu projekta Putovima Frankopana

CRIKVENICA Projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, vrijedan 61 milijuna kuna, bliži se kraju. Uz obnovu frankopanskih kaštela, projekt objedinjuje prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu Primorsko-goranske županije te ukazuje na povezanost hrvatske srednjovjekovne povijesti s europskim krugom. Svoj doprinos projektu kojeg vodi PGŽ dao je i crikvenički kuhar, šef kuhinje restorana “Domino” u Dramlju Dragan Visković koji se može pohvaliti godišnjom nagradom Grada Crikvenice te titulom Kuhara godine Primorsko-goranske županije. Visković je autor publikacije “Frankopani za stolom”, gastronomskog vodiča kroz frankopansku povijest. Posebnost vodiča je što se u njemu mogu naći isključivo namirnice iz frankopanskog doba.
Visković nam kaže da je pripremio 40 recepata i da je vodio računa da se zaista radi o jelima iz frankopanskog doba. Naime, događalo se da netko “istrči” s frankopanskim specijalitetom pa se ubrzi utvrdi da sastojci koji su nađeni u “frankopanskom” specijalitetu uopće nisu postojali u to doba. U publikaciji se nalazi 12 recepata plus četiri slatka recepta.
Što se jelo za Frankopana? Puno mesa, najčešće govedina i iznutrice, ali se na stolu našlo mjesta za ovce, kozze, jariće, kopune, fazane, divljač, morske i slatkovodne ribe. Krajem 16. i početkom 17. stoljeća u prehranu ulazi voće i povrće. Omiljeni su kupus, luk i češnjak. Od voća su se preferirale jabuke, kruške i breskve, a potom i trešnje, dinje, jagode, šljive. Poznavalo se i južno voće: naranče, limuni, smokve, bademi…
Što se pilo? U 16. stoljeću kao čarobni napitak pojavila se kava. Već početkom 17. stoljeća za vladavine Zrinskih i Frankopana razvijeno je vinogradarstvo. Na području Vinodola, svaki je grad imao svoje vinograde. Od vina su omiljeni malvazija i crveni škrlet.
Na dvorima su uglavnom postojale dvije kuhinje. Jedna za vlasteline i druga za dvor i dvorane. Opremljenija kuhinja, primjerice, bila je u Bakru. Početkom 17. stoljeća pojavljuju se torte i kolači. Kuhari su u to doba bili traženi i cijenjeni. Za važnijih svečanosti, razmjenjivali su se kuhari između gradova i plemića. Zanimljivo, cijenjen je bio dodavač mirodija odnosno paprač ili biberač. Teško su se nabavljali i bili skupi pa se vodilo računa o potrošnji mirodija.

Recepti
Dimljena pastrva sa slatkom kašom od ljubičastog luka
Domaća jetrena pašteta
Dimljena hobotnica s medom i kaduljom
Juha od iznutrica, graška i leće s trgancima od tijesta
Koporata
Medeni kopun s domaćim rezancima
Govedina “cukreit” s kašom od jabuka i povrća
Piletina u umaku od grožđica, đumbira, muškatnog oraščića i šafrana s ječmenom kašom
Aromatična teletina na šarenom povrću
Svinjski lungić u oštrom umaku od trščanog šećera i papra s crvenim zeljem i krumpirovim pogačicama
Pikantna janjetina na prženom tijestu
Usoljena tuna na lešo

Slastice i kolači u doba Zrinskih i Frankopana
Breskve Nikole Zrinskog i Stjepana Frankopana
Janina torta
Ladislavova savijača
Nabujak od suhih smokava, marelica, šljica i badema s frankopanskom kremom

error: Content is protected !!