Obljetnica je obilježena predstavljanjem jednog od projekata knjižnice koji je rezultirao kompletom eko slikovnice Car Edgar – Održivo gospodarenje otpadom
CRIKVENICA Gradska knjižnica Crikvenica svečanim je programom u Staroj školi proslavila 145. rođendan. Priča o knjižnici otvorena je kad su Crikveničani predvođeni Ivanom Skomeržom 6. listopada 1874. godine osnovali Društvo narodne čitaonice.
Zamjenica crikveničkog gradonačelnika Ivona Matošić Gašparović prisjetila se školskih dana te uskih i mračnih hodnika stare knjižnice na Strossmayerovom šetalištu te studentskih dana u kojima se knjiga koju je željela uvijek nalazila na dnu piramide na koje su se knjige slagale zbog skučenog prostora. I zato je veseli svaki posjet novoj knjižnici kakvu je Crikvenica zaslužila. Zamjenica Matošić Gašparović je istaknula da je Grad puno uložio u uređenje zgrade u kojoj se nalazi knjižnica. Zgrada je otkupljena za 11 milijuna kuna, a još toliko se uložilo u uređenje Stare škole. Trud Crikvenice prepoznalo je Ministarstvo kulture koje je podržalo projekt s tri i pol milijuna kuna. Iz svega što se događa u Staroj školi i knjižnici, evidentno je da milijuni nisu uzalud utrošeni, poručila je zamjenica Matošić Gašparović.
Ravnateljica knjižnice Irena Krmpotić je rekla da bi se život knjižnice u Novom prostoru moglo svesti na jednostavan zaključak: povećan broj programa i korisnika, no crikvenička knjižnica je puno više od toga, dnevni boravak za sve generacije grada. Za ovakvom knjižnicom je Crikvenica godinama vapila, rekla je ravnateljica Krmpotić zahvalivši kolegicama bez kojih knjižnica ne bi bila to što jest.
U sklopu proslave predstavljen je komplet eko slikovnica Car Edgar – Održivo gospodarenje otpadom, uz nazočnost autora: Marije Gračaković, Franje Deranje, Mirjane Klement, Nade Zidar – Bogadi, ilustratora Marijana Mavrića. Potom je predstavljena knjiga Vjekoslave Jurdana „Pašta i fažol“ – o književnosti i hrani iz djela Drage Gervaisa, u povodu 90. obljetnice izdavanja prve zbirke Gervaisovih stihova u Crikvenici. U sklopu dramskog uprizorenja nastupit će Dramska sekcija udruge Domoljub 1909., u pratnji Mješovitog pjevačkog zbora Štorija.
Vratimo li se u povijest doći ćemo do 1894. godine kada se knjižnica s 20 godina “staža” registrira pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica. Kao rezultat odupiranja mađarizaciji i nastojanja da se istakne hrvatski karakter knjižnice, 1905. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica. Najzaslužniji za to su monsignor dr. Niko Veljačić i dr. Ivan Kostrenčić koji je sredio i obogatio knjižničnu građu. Pritisci jugoslavenskog režima rezultiraju zatvaranjem Hrvatske čitaonice 1927. godine. Napredni mještani 1937. godine održavaju Osnivačku skupštinu Narodne čitaonice u gostionici Pristanište; gdje u jednoj od prostorija knjižnica i započinje s radom, a zbog političkih razloga zatvara se 1940. godine. Godine 1953. osnovana je Narodna knjižnica i čitaonica sa skromnim knjižničnim fondom u prizemlju nekadašnjeg hotela Bellevue. Ponovno seli 1964. u Dom kulture na Petaku, no ubrzo nakon preseljenja izbija požar u kojem je stradala sva knjižnična građa. Iste godine otvara se novi prostor Knjižnice na Strossmayerovu šetalištu, gdje knjižnica u skučenom prostoru djeluje do preseljenja u prosincu 2017. godine u Staru školu. Pod imenom Gradska knjižnica Crikvenica djeluje od 2010. godine. Danas se knjižnica može pohvaliti s 56 tisuća knjiga i nizom projekata.