Dva zanimljiva predavanja povodom Mjeseca hrvatske knjige. Jedno o bujicama, a drugo o planinarskoj obilaznici
Senj – Planinarska večer, koju su u sklopu programa obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige organizirali Planinarsko društvo Zavižan Senj i Gradska knjižnica Senj, okupila je sinoć u senjskoj knjižnici planinare, šumare i ostale zaljubljenike u prirodu i planine. Okupljeni ljubitelji prirode imali su priliku poslušati dva zanimljiva predavanja. Predsjednica PD Zavižan Danijela Kremenić ponudila je fotopredavanje povodom desete godišnjice planinarske obilaznice podsjetivši okupljene kako je 52 kilometra duga i među planinarima omiljena trasa nastajala te istaknula njene osnovne karakteristike i dionice. “Našu stazu do sada je prešlo 210 planinara što potvrđuju dnevnici koji su nam se vratili na upis, a prodano je više od 300 dnevnika pa smo morali tiskati novo izdanje. Otvorenje obilaznice bilo je 8. ožujka 2009. godine“ rekla je Kremenić napominjući kako članovi senjskog planinarskog društva redovito provode akcije održavanja obilaznice kako bi se njome nesmetano planinarilo i uživalo u ljepotama prirode.
O najstarijoj šumarskoj organizaciji za pošumljavanje krša u predavanju pod nazivom “140. obljetnica osnutka Kraljevskog nadzorništva – inspektorata u Senju (1878. – 2018.) govorio je dr. sc. iz područja šumarstva Vice Ivančević. Ivančević je riječju i slikom približio rad te važne ustanove sa sjedištem u gradu pod Nehajem koja je uz primarnu djelatnost pošumljavanja radila i na kontroliranju bujica, a zaslužna je i za otvaranje najstarijeg rasadnika u Hrvata 1879. godine.
“Osim mjera pošumljavanja postoji kombinacija tehnike i biologije pa je na području Senjske Drage izgrađeno sedam masivnih pregrada i 62 bujična objekta manjih dimenzija. Zadnja masivna pregrada izgrađena je kraj senjskog groblja 1892. godine. Godine 1856. jedna vrlo jaka bujica je sravnila gradsko groblje osnovano 1830. godine. Dakle, iz Senjske Drage ukupni bujični tok bio je dugačak gotovo 25 kilometara, a glavni tok 14 kilometara“ rekao je Ivančević dodajući kako je u Senj godišnje dolazilo prosječno 32 tisuće kubika bujičnog nanosa što se i sad može vidjeti na Kolanu i kupalištu gdje je plića površina koja se stvarala dolaskom tog materijala.
“Godine 1785. godine bujični kanal koji je prolazio kroz Potok prebačen je izvan gradskih zidina zaslugom Filipa Vukasovića“, nastavio je zanimljivo predavanje dr. sc. Ivančević ukazujući na podatak kako je, dok nije bilo Bujičnog kanala Kolan, jedna bujica 1647. godine razorila dio gradskog bedema i pedeset gradskih kuća.