Povodom završetka Mjeseca hrvatskoga jezika u Gradskom muzeju Senj održana je medijska konferencija u Senju
SENJ Medijsku konferenciju u povodu završetka Mjeseca hrvatskoga jezika u Gradskom muzeju Senj održao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
– Od 2013. godine hrvatski jezik je 24. službeni jezik EU. I to je bilo jedno od najvećih priznanja hrvatskom jeziku. I to je bio jedan od razloga što je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, središnja nacionalna ustanova za proučavanje i normiranje hrvatskoga jezika, 2014. pokrenuo manifestaciju “Mjesec hrvatskoga jezika” (od 21. veljače do 17. ožujka) kako bismo u zajednici europskih jezika i nadalje čuvali svoj jezični, ali i nacionalni identitet kao najveću vrijednost koju donosimo u europsku obitelj. Pokrenuli smo Mjesec hrvatskog jezika da ljudi budu svjesni ljepote svojeg jezika i da ga slave, rekao je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić.
U Institutu su svake godine organizirali niz predavanja, radionica, otvorena vrata…, a ove godine radi epidemioloških mjera odlučili su se za virtualne satove koji su naišli na sjajan odjek. Održano je više od 80 predavanja koja je pratilo dvije i pol tisuće učenika osnovnih i srednjih škola iz Hrvatske i inozemstva (Brčko, Livno…).
– Došli smo u Gradski muzej Senj iz razloga da nešto kažemo o bunjevačkom govoru. Bunjevački govor je vrlo živ govor u okolici grada. Izabrali smo ga i radi stalnog postava bogate etnografske muzejske zbirke o Bunjevcima, rekao je Jozić pojašnjavajući zašto su odabrali senjski muzej za mjesto održavanja konferencije.
Rekao je, među ostalim, kako žele dokazati da su bunjevački govori autohtoni hrvatski jezici čije je podrijetlo Zapadna Hercegovina te zaleđe Dalmacije, odakle su se Bunjevci iselili zbog prodora Osmanlija u 17. stoljeću te su došli u primorski i lički kraj Hrvatske i Gorski kotar. Jedan dio njih odselio se u Bačku. Jozić je istaknuo kako svi oni i danas govore novoštokavskim ikavskim govorima.
Tema konferencije bio je i prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ministarstvu kulture RH da bunjevački govor proglasi nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Prijedlog je potaknut aktualnim događanjima s hrvatskim ikavskim novoštokavskim bunjevačkim govorom, koji se u Subotici nastoji proglasiti službenim jezikom, što je u jezikoslovnom smislu neodrživa teza. Dodatno je sporno i što se o bunjevačkome govoru na području Vojvodine govori kao o autohtonom (starosjedilačkom) govoru, odnosno jeziku, premda svi povijesni i jezikoslovni izvori nedvojbeno potvrđuju da je riječ o hrvatskim doseljeničkim govorima u podunavsko područje u 17. stoljeću.
– Bunjevački govori nisu starosjedilački nego došljački, istaknuo je ravnatelj Instituta.
Što se prijedloga tiče, rekao je kako kao zaštićeno kulturno dobro ostvaruje pravo na pomoć od države pri organizaciji određenih manifestacija. Uz to, bitno je i osvješćivanje da je bunjevački govor hrvatska kulturna baština.
– Važno je da se bunjevački govor dodatno zaštiti i da se javnost u Hrvatskoj i izvan nje senzibilizira na pripadnost bunjevačkog govora hrvatskoj matici, kazao je Jozić.
– Postoji sličnost svih bunjevačkih jezika koju jezikoslovci prepoznaju. U prvom redu to je ikavizam, koji ne postoji ni u jednom drugom novoštokavskom govoru u Vojvodini. Tu je i niz drugih značajki, rekla je voditeljica Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ivana Kurtović Budija te dodala kako se samo istraživanjem i kulturnim pristupom može učiniti ono važno za lokalni i nacionalni identitet.
Voditeljica riječke ispostave Instituta Mirjana Crnić Novosel proučavala je govor Bunjevaca u Gorskom Kotaru, u Liču. Kroz primjer toga govora prikazala je sličnost bunjevačkih govora. Posebno je istaknula njihovu očuvanost kroz stotine godina.
– Zamislite narod koji je 400 godina čuvao i njegovao svoje običaje, svoje korijene, svoj jezik. Ma baš sam ponosna na njih, na nas Bunjevce, rekla je ravnateljica senjskog muzeja Blaženka Ljubović, ne krijući zadovoljstvo što je upravo Gradski muzej Senj izabran za mjesto održavanja medijske konferencije o ovako važnoj temi.
