U novome Planu razvoja Županije, zelena tranzicija prepoznata je kao jedan od najvažnijih prioriteta posebno u sektorima zelenog rasta i energetike u kojima se planiraju otvarati nova radna mjesta.
Rijeka – Energetska obnova škola i javnih zgrada, razvoj inovativnih ulaganja u pametna i zelena naselja, razvoj koncepta pametnih i održivih zgrada, solarna elektrana na otoku Cresu, projekt Unije kao prvi energetski samoodrživi otok, samo su neki od projekata zelene i energetske tranzicije koji se trenutno provode u Primorsko-goranskoj županiji, istaknuto je na konferenciji Energetski dan 2021 koja je održana 23. studenoga u Opatiji. U planu je i izmjena Prostornoga plana kako bi se omogućila gradnja vjetroelektrana za doprinos energetskoj tranziciji PGŽ-a.
PGŽ je lider po pitanju energetske tranzicije u Hrvatskoj, u kojoj se posebno ističu kvarnerski otoci. U novome Planu razvoja Županije, zelena tranzicija prepoznata je kao jedan od najvažnijih prioriteta posebno u sektorima zelenog rasta i energetike u kojima se planiraju otvarati nova radna mjesta. Međutim, govoreći o solarnoj energiji Hrvatska je po instaliranim kapacitetima čak i promatrano po glavi stanovnika predzadnja u EU-u, a u usporedbi sa susjednom Slovenijom, Hrvatska ima čak tri puta manje instaliranih kapaciteta. Zanimljivo je da prema Kompozitnom indeksu digitalne transformacije pojedine zemlje – DESI indeksu Hrvatska ima natprosječne potencijale u energetskoj tranziciji, ali je istovremeno lošije ocijenjena u regulatornoj spremnosti kao i spremnosti za korištenje tehnologije. Zbog toga je potrebno brže, hrabrije i odlučnije krenuti u energetsku tranziciju.
Upravo je to i bio glavni razlog održavanja ove konferencije koju su zajednički organizirali Regionalna razvojna agencija Primorsko goranske županije i Regionalna energetska agencija Kvarner procijenivši da je tema klimatskih promjena te zelene i energetske tranzicije jedna od najvažnijih i najizdašnijih za financiranje koji slijede u novom financijskom razdoblju EU-a od 2021. do 2027. godine, koji će se financirati putem ESI fondova, ali i Mehanizma za oporavak i otpornost. U okviru novoga operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije alocirano je 13,4 milijarde kuna, namijenjenih građanima, upraviteljima zgrada, javnom sektoru, tvrtkama, komunalnim društvima, udrugama civilnoga društva i drugima. Za projekte održive i intermodalne mobilnosti kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo alocirano je 1,4 milijarde kuna od čega će koristi imati građani i svi putnici, ali i lučke uprave, operateri javnog prijevoza itd. Dodatno, iz novoga Integriranog teritorijalnog programa (ITP) s alokacijom od 14 milijardi kuna financirat će se, među ostalim, energetski i zeleni projekti u brdsko-planinskim i potpomognutim područjima, kao i na otocima. Energetska tranzicija ključni je prioritet Mehanizma za opravak i otpornost EU-a, a Hrvatskoj je u okviru ovoga Mehanizma dostupno 74,65 milijardi kuna od kojih minimalno 37% ulaganja treba doprinositi zelenoj, a 20% digitalnoj tranziciji.
U Primorsko-goranskoj županiji trenutno je u visokoj fazi pripremljenosti ukupno 58 projekata iz područja energetike i energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 565 milijuna kuna te 46 projekta iz područja zaštite okoliša u vrijednosti od 711 milijuna kuna koji će biti spremni za financiranje u okviru europskih fondova. Solarna energija je prepoznata kao najbrži put za energetsku tranziciju te je potrebno malim solarnim elektranama na krovovima kuća, zgrada i industrijskih postrojenja demokratizirati i decentralizirati sustav kao primjerice u Njemačkoj, gdje 75% svih solara čine male instalacije na krovovima i koja je po tome na prvom mjestu u EU-u. PGŽ i kao turistička destinacija ima izvrsnu priliku brendirati se kao hrvatska „high-tech“ plavo-zelena destinacija koja može pametnim i ekološkim rješenjima uspješno doprinijeti ciljevima Europskog zelenog plana i provesti energetsku tranziciju naše županije.
Ovaj članak izrađen je u okviru EU projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i ne odražava stajališta Europske unije.
Više o EU fondovima i aktivnostima Regionalne razvojne agencije PGŽ možete pročitati na portalima: www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr.