U Gradskoj knjižnici Bakar otvorena je izložba “Novo rođenje Djevojčice s baškotom”, a na otvaranju se moglo čuti zanimljivih misli i ideja
BAKAR U Gradskoj knjižnici Bakar otvorena je izložba “Novo rođenje Djevojčice s baškotom”. Izložba je otvorena u sklopu projekta Godina Djevojčice s baškotom, a može se razgledati do 12. prosinca u radno vrijeme Gradske knjižnice Bakar. U sklopu izložbe izložen je original ulje na platnu Djevojčica s baškotom iz fundusa Gradskog muzeja Bakar, kao i fotografije Miljenka Šegulje i dječji likovni radovi o temi Djevojčice s baškotom.
U prigodnom obraćanju publici projekt je predstavio sveučilišni profesor Josip Luser. Objasnio je profesor kako se razvijao i kako je tekao projekt. U početku se činio jednostavnim, no kako je vrijeme protjecalo, tako su projekt i sudionici projekta postajali sve ambiciozniji, istaknuo je Luzer.
Povjesničar umjetnosti Theodor de Canziani u nadahnutom je govoru objasnio zašto slika Djevojčice s baškotom ima posebnu vrijednost, a zašto je posebno vrijedna za Bakar. Posebnu vrijednost ima jer su se djeca u to doba rijetko portretirala. Tek je nekoliko portreta djece iz 18. stoljeća i zato je bakarska slika značajna općenito. A za Bakar je posebno značajna jer se na slici pojavljuje bakarski baškot. Mali portret velikog značaja, dodao je Theodor de Canziani koji vjeruje da Bakar uz kvalitetno osmišljenu promociju može postati prepoznatljiv zahvaljujući slici Djevojčice s baškotom.
Sve je stvar promocije, objasnio je de Canziani na duhovit način komentirajući kako je Mona Lisa stekla svjetsku slavu.
Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić sjetio se davne primjedbe da Bakar ne može živjeti u povijesti i svog odgovora da Bakar ne treba živjeti u povijesti, ali da bi mogao živjeti od povijesti. Klarić smatra da Bakar na temeljima svoje bogate prošlosti zaista može puno napraviti za budućnost.
