Epidemija stopirala lovce, veprovi slobodnije šeću

Povratak u lovište LD Srndać očekuje 6. lipnja i tada će se pobrinuti za višak divljih svinja, kao i svake godine

KRALJEVICA Sto posto držimo naš teren pod kontrolom, kaže predsjednik Lovačkog društvo Srndać Hreljin Zlatko Vukelić reagirajući na zahtjeve kojima se traži zaštita od divljih svinja na području Grada Kraljevice. Lovačko društvo koje pokriva područje Hreljina, Zlobina, Križišća, Šmrike, Kraljevice i Bakarca ističe da reagira na sve prijave, no zbog epidemije lovci od ožujka nemaju slobodan pristup lovištu te su sve akcije morale biti obustavljene.
“Divlje svinje držimo stalno na dozvoljenom broju i ne dozvoljavamo da raste njihov broj. Odgovorno obavljamo svoje obaveze, tu nema mjesta neozbiljnosti. Naš rad svake godine kontroliraju inspekcije, radi se o ozbiljnom poslu”, kaže Vukelić.

Na području kojim gospodari LD Srndać kreće se pedesetak veprova. Svake godine odstrijeli se 21 divlja svinja, a po potrebi se pristupa interventnom odstrijelu. Tako je jedne godine eliminirano 28 veprova. Sve po strogim pravilima, kaže Vukelić, uz opasku da mnogi građani ne znaju da lovci ne smiju intervenirati u naseljenom mjestu.
Ipak, svinje dolutaju u naselja. Ne možete utjecati po noći na njihove putove u potrazi za hranom, kažu lovci dodajući da divlje svinje često mijenjaju putove u potrazi za hranom. U noći mogu proći 40-50 kilometara, no u principu se drže svog teritorija.

Povratak u lovište očekuje se 6. lipnja. Lovnik LD Srndać obići će lokacije iz prijave kako bi se utvrdile okolnosti i poduzele dodatne akcije. U normalnim okolnostima, kad lovci imaju pristup lovištu, daleko izvan naseljenog mjesta prihranjuje se divljač kako bi se držala na sigurnoj udaljenosti od kuća. Na poznatim putevima migracije postavljaju se i fizičke prepreke i repelenti kako bi se spriječio prolaz divljih svinja ka naseljima.

Na području Kraljevice, divlje svinje se kreću od Banja prema Uvali Scott, oko stare ceste za Krčki most. Vidi ih se i na Jadranskoj magistrali prema Jadranovu. Veporovi imaju idealne uvjete u primorju, dva okota na Krku, Cresu, Lošinju i primorju već su uobičajena. Između ostalog, zato raste njihov broj.

Što poziva divlje svinje?

– ostavljaju se otpaci hrane

– ne ubiru se plodovi (trešnje, višnje, jabuke, kruške, cibori, dren, smokve,…)

– postoje otvorene vodene površine na kojima divljač nalazi vodu

– okućnice se ne ograđuju dovoljno visokim ogradama da se spriječi migracija divljači

– urušavaju se suhozidi zbog neodržavanja

– zbog neodržavanja livada, šuma se sve više približava naselju i postaje sve gušća

– neodržavanje okoliša mjesta

– privatne parcele, nekada vinogradi i oranice, u okolici naselja i u samim naseljima, pretvorile su se u šume i neprohodnu makiju

error: Content is protected !!