Hrvatskoj u idućih 7 godina manje novca iz EU fondova, a sredstva će biti teže dobiti

Piše Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ

Hrvatska će na raspolaganju imati 9,8 milijardi eura u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. Korisnici EU fondova u značajnijoj će mjeri nego do sada koristiti vlastita sredstva, vjerojatno se i dodatno zaduživati. Mnoge naše jedinice lokalne smaouprave značajno su zadužene te se postavlja pitanje na koji će se način moći aktivno uključiti u povlačenje EU sredstava ukoliko država ne osigura značajnija sredstva za financiranje vlastitog učešća javnopravnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Brexit donosi drugačiju raspodjelu EU sredstava…

Rijeka – Europska komisija za razdoblje od 2021. do 2027. godine predložila je dugoročni proračun u iznosu od 1.279 milijardi eura. Prioritetu razvoja jedinstvenog tržišta, inovacija i digitalnog gospodarstva na europskoj se razini namjerava dodijeliti 187 milijarde eura. Poticanju kohezijske politike, regionalnom razvoju  i očuvanju europskih vrijednosti planira se omotnica od 443 milijarde eura. Razvoju ljudskih resursa i očuvanju okoliša Europska komisija predvidjela je 379 milijardi eura. Migracije i upravljanje granicama, temu koja sve više zabrinjava Europu, pokrivati će programi vrijednosti 35 milijardi eura , sigurnost i obranu 28 milijardi eura. Za vanjsku politiku EU namijenjeno je 123 milijardi eura dok se u europsku javnu upravu namjerava uložiti značajnih 85 milijardi eura.

Vedran Kružić

„Zeleni“ sporazum za Europu (tzv. Green Deal), gospodarstvo usmjereno prema podizanju standarda stanovnika, Europa spremna za izazove digitalnog doba, zaštita europskih vrijednosti i europskog načina života,  snažnija globalna uloga Europe te unapređenje demokratkih stečevina u EU, ključna su područja djelovanja nove predsjednice Europske komisije, osobe od najvećeg povjerenja Angele Merkel i bivše njemačke ministrice obrane, Ursule von der Leyen. Ne treba sumnjati da će, iako operativni programi novog financijskog razdoblja još nisu definirani, upravo navedeni prioriteti biti u fokusu i dodatno finacirani u razdoblju do 2027. godine.

Za razdoblje od 2014. do 2020. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova Hrvatska je na raspolaganju imala 10,7 milijardi eura. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nedavno je obznanilo kako je do danas u Hrvatskoj objavljeno 99 posto alokacije te je ugovoreno 76 posto sredstava. Samo u 2018. korisnicima je isplaćeno 1,05 milijardi eura iz sredstava EU fondova.

Europski parlament

Pred nama su pripreme za novi višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. odnosno proračun EU za idućih sedam godina, gdje ćemo imati na raspolaganju 9,8 milijardi eura za provođenje kohezijske politike. Pregovori o sedmogodišnjem korištenju EU proračuna trebali bi biti završeni u prvom polugodištu 2020. godine za vrijeme hrvatskog predsjedavanja Europskom Unijom. Sve izgledniji izlazak Velike Britanije iz Europske Unije za rezultat će imati smanjenje EU alokacija na razini EU u iznosu većem od 10 posto dok će u slučaju Hrvatske smanjenje iznositi 6 posto u odnosu na trenutačnu financijsku perspektivu Europske Unije 2014.-2020., može se zaključiti temeljem do danas objavljenih podataka na nivou EU.

Tim Regionalne razvojne agencije PGŽ

Omjeri sufinanciranja, predviđa se, biti će nepovoljniji nego u sadašnjoj financijskoj perspektivi EU. Europska komisija predlaže povećanje nacionalnog sufinanciranja programa. Za manje razvijene europske regije (ispod 75 posto europskog prosjeka), kakvim se smatraju hrvatske regije, predlaže se vlastito ili nacionalno financiranje u iznosu od 30 posto, što je značajno povećanje s dosadašnjih 15 posto. Drugim riječima,  bespovratna sredstva biti će isplaćivana u manjem postotku dok će fokus biti postavljen na financijske instrumente (financijski instrumenti predstavljaju novi način korištenja sredstava fondova EU, prvenstveno u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova rizičnog kapitala) te korištenje modela javno-privatnog partnerstva u nabavi i izgradnji kapitalnih objekata i infrastrukture.

Bit će teže doći do EU sredstava

Korisnici EU fondova u značajnijoj će mjeri nego do sada koristiti vlastita sredstva, vjerojatno se i dodatno zaduživati. Mnoge naše jedinice lokalne smaouprave značajno su zadužene te se postavlja pitanje na koji će se način moći aktivno uključiti u povlačenje EU sredstava ukoliko država ne osigura značajnija sredstva za financiranje vlastitog učešća javnopravnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Novom statističkom podjelom Hrvatske na četiri statističke NUTS 2 regije (Sjevernu, Panonsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb) s dosadašnje dvije (Kontinentalna i Jadranska Hrvatska) želi se osigurati pravednije uvjete za korištenje EU sredstava te veće iznose potpore gospodarstvu prema razini razvijenosti pojedinih područja Republike Hrvatske. S obzirom da su jedinice lokalne samouprave PGŽ velikim postotkom među najrazvijenijima u Hrvatskoj te činjenicom da ostajemo dio NUTS 2 regije Jadranska Hrvatska, javni i gospodarski subjekti s ovog područje neće osjetiti dodatne povlastice već nešto manji postotak bespovratnih sredstava nego do sada što je već ranije opisano.

Regionalni koordinator, Razvojna agencija PGŽ, pružat će savjetodavnu i stručnu pomoć u prepoznavanju, pripremi i provedbi projekata javnopravnim tijelima na području PGŽ. S obzirom na brojna otvorena pitanja i sam početak definiranja operativnih programa novog financijskog razdoblja kontinuirano će educirati i upoznavati zainteresirane partnere o mogućnostima investiranja u razvojne projekte i programe.

error: Content is protected !!