Matica Hrvatska predstavlja nepoželjnu knjigu zabranjenog autora

Danas u 19 sati predstavit će se knjiga jednog od najpoznatijih senjskih emigranata Marijana Mikca  „Misija u Hrvatskoj 1941. – 1946.”

Senj – Ogranku Matice hrvatske u Senju uspjelo je ono što rijetko uspijeva ograncima u manjim gradovima – u vrlo kratkom roku izdao je tri knjige Marijana Mikca i tako spasio od zaborava njegove rukopise. Tako je Ogranak u nepune dvije godine u suradnji s izdavačkom kućom „Vedis” iz Zagreba izdao tri naslova: „Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj” (2016.), „U povorci smrti” (2018.) i „Misija u Hrvatskoj 1941. – 1946.” (2018.) autora Giuseppea Masuccija, ali Mikčevo priređivačko djelo.

„Misija u Hrvatskoj 1941. – 1946.” je do 1990. bila nepoželjna literatura, za koju su znali tek rijetki. Ogranak Matice hrvatske u Senju i „Vedis” objavili su integralni pretisak rukopisa te knjige koja je autorsko-priređivačko djelo Marijana Mikca (isti je autor i svih pratećih fusnota), uključujući predgovor, biografije, historijat samostana i „svetišta“ Montevergine, kao i sve bilješke koje su objavljene u tom izdanju iz 1967. godine.

Knjigu će javnosti danas u 19 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju predstaviti dr. sc. Jure Krišto i Veljko Krulčić (Vedis).

Marijan Mikac, hrvatski književnik i filmski djelatnik, rodom Senjanin, do 90-tih je godina bio persona non grata. Ipak, Mikčev značaj za hrvatsku književnost, kinematografiju i novinarstvo zaslužuje isticanje. Marijan Miakc rođen je 1903. godine. Iz rodnoga Senja uputio se u pomorsku školu u Bakru, nakon koje je neko vrijeme plovio, a 1920-ih otišao je u SAD, gdje je više godina radio u filmskoj industriji. Vrativši se u domovinu, bavio se književnošću, novinarstvom i filmom. U doba NDH organizirao je filmsku proizvodnju te bio na čelu Ravnateljstva za film i Državnoga slikopisnoga zavoda »Hrvatski slikopis«. Od 1947. je u iseljeništvu (Argentina, Australija, Španjolska), gdje se bavio književnošću i publicistikom. Čovjek burna života umro je na putu iz Španjolske u Australiju.

Udruženim izdavačkim naporima Vedisa i Ogranka Matice hrvatske u Senju Marijan Mikac i njegovo djelo napokon su vraćeni u okruženje koje im pripada – u baštinu hrvatske književnosti i nacionalne kulture, a misao vodilja je bila kako je zajednička zadaća širiti glas o ovomu zaboravljenom intelektualcu koji je, uz Pavla Tijana, najpoznatiji Senjanin emigracije.

U glazbenom dijelu večeri nastupa ženska klapa Senjkinje.