Tradicionalno se Dan glasa obilježava 16. travnja, s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti očuvanja glasa kao jednog od najvrjednijih alata ljudske komunikacije
RIJEKA Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Klinički bolnički centar Rijeka, uz potporu Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Medicinskog fakulteta i Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Lige protiv raka PGŽ te Kluba laringektomiranih
osoba PGŽ i Matice umirovljenika grada Rijeke obilježili su Svjetski dan glasa javnozdravstvenom akcijom na Korzu te nizom stručnih predavanja održanih u gradskoj vijećnici Rijeke.
Svjetski dan glasa tradicionalno se obilježava 16. travnja svake godine s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti očuvanja glasa kao jednog od najvrjednijih alata ljudske komunikacije, izražavanja i profesionalnog djelovanja, ali i kao važnog pokazatelja općeg zdravstvenog stanja.
Događanje je otvoreno uvodnim govorom zamjenice ravnatelja NZZJZ PGŽ Nataše Dragaš-Zubalj koja se osvrnula na važnost praćenja razvoja glasa od najranije dobi. Istaknula je kako se pravovremenim prepoznavanjem poteškoća u govoru i glasu može značajno utjecati na kvalitetu komunikacije i opći razvoj djeteta. Naglasila je i važnost suradnje roditelja, odgojno-obrazovnih djelatnika i stručnjaka u očuvanju zdravlja glasa kroz sve životne faze.
Predavanje “Što kad glas ne zvuči glasno?” održala je dr. Branislava Popović Medicinskog fakultet.
– Problemi s glasom mogu nastati iz različitih razloga, od pretjeranog i nepravilnog korištenja glasa, preko infekcija i upalnih procesa, do alergijskih reakcija i drugih zdravstvenih stanja koja utječu na glasnice. Važno je prepoznati kada je riječ o prolaznoj tegobi, a kada o poremećaju koji zahtijeva stručnu pomoć. Liječniku se svakako treba javiti u slučaju naglo nastalog poremećaja glasa, osobito ako postoji sumnja na alergiju, kao i onda kada promuklost ili druge poteškoće traju dulje od 7 do 14 dana.
Predavanje „Kako i zašto sačuvati glas“ u ime Koordinacija hrvatske obiteljske medicine održala je Sanja Pavić.
– Vokalna higijena i briga o glasu ključne su za očuvanje zdravlja glasa, a brojne svakodnevne navike mogu ga ozbiljno narušiti – poput glasnog i dugotrajnog govora, nepotrebnog kašljanja i iskašljavanja te preglasnog smijanja. Važno je obratiti pozornost i na životne navike, jer pretjerana konzumacija alkohola i kave, kao i pušenje, dodatno opterećuju glasnice. S druge strane, redovita hidracija organizma jedna je od najjednostavnijih, ali i najučinkovitijih mjera za očuvanje kvalitete glasa.
Predavanje “Zašto je vokalna higijena važna” održala je Ana Klemar iz Zavoda za audiologiju i fonijatriju KBC Rijeka.
– Važno je na vrijeme detektirati i osvijestiti vlastita štetna ponašanja koja opterećuju glas te ih svjesno smanjiti ili u potpunosti izbjegavati, a istovremeno uvesti navike koje doprinose zdravlju glasa. Takav pristup ključan je u prevenciji vokalnih patologija, ali i vokalnog zamora, osobito kod osoba koje zbog prirode posla dugotrajno i intenzivno koriste glas.
Studentice Fakultet za logopediju Sveučilišta u Rijeci Katarina Gobo, Mihaela Tutić i Bruna Piližota u svom su se predavanju „Važnost vokalne higijene za vokalne profesionalce“ usmjerile na skupinu osoba čija profesionalna uloga i zaposlenje ovise o učinkovitoj upotrebi glasa. Kao posebno rizičnu skupinu izdvojile su nastavnike, navodeći rezultate istraživanja provedenog na gotovo 1.900 ispitanika iz osnovnih i srednjih škola. Istraživanje je pokazalo da 46 posto nastavnika ima poteškoće s glasom, 9 posto razmišlja o promjeni zanimanja, 53 posto izostaje s posla zbog poteškoća s glasom, a 14 posto bilježi smanjenu radnu učinkovitost upravo zbog glasovnih tegoba.
Predavanje „Javnozdravstveni i medicinsko-etički pogledi na glas“ održala je dr. Iva Sorta Bilajac-Turina s NZZJZ PGŽ, istaknuvši da glas predstavlja važan javnozdravstveni prioritet obzirom da više od 30 posto radno aktivnog stanovništva čine vokalni profesionalci. Naglasila je kako žene čine oko 80 posto prosvjetnih radnika te su biološki ranjivije na vokalno naprezanje zbog manje mase glasnica, zbog čega češće prijavljuju simptome poput umora glasa, gubitka zraka i neugodnog osjećaja u grlu. Također je istaknula da glas nije samo alat komunikacije, već i važan dio osobnog identiteta, zbog čega je kod kirurških zahvata koji mogu rezultirati gubitkom glasa, poput laringektomije, nužno etički balansirati između spašavanja života, primjerice uklanjanjem tumora, i očuvanja kvalitete glasa.
Program su glazbenom izvedbom obogatili klapa Novi glas Kluba laringektomiranih osoba pri Ligi protiv raka Primorsko-goranske županije i Zbor Matice umirovljenika grada Rijeke.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana glasa na Korzu je održana javnozdravstvena akcija dijeljenja promotivnih i edukativnih materijala, tijekom koje su svi zainteresirani građani mogli sudjelovati i u anketi za samoprocjenu stanja glasa.