Početkom sljedeće godine, kompanije i institucije koje su partneri na projektu, trebale bi započeti s razvojem proizvoda i sustava te njihovim pilotiranjem na području Grada Rijeke i županije vrijednima više od 150 milijuna kuna.
Opatija – Što je potrebno da Primorsko-goranska županija preraste u pametnu i održivu regiju? I nalazi li se uopće na dobrom putu da to postane? Ovo su neka od osnovnih pitanja kojima se bavi projekt „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ u sklopu kojeg je nedavno u opatijskom centru Gervais održana i radionica na temu transformacije PGŽ u pametnu i održivu regiju u organizaciji Regionalne razvojne agencije PGŽ.
– Danas u svijetu brojimo više od 557 tisuća većih i manjih gradova. Kako bi privukli nove stanovnike, ulagače i podigli svoju konkurentnost, gradovi i regije transformiraju se koristeći napredne tehnologije. Pametne regije sastoje se od gradova koji na inovativan i učinkovit način upravljaju gradom, resursima, procesima i javnim uslugama koje omogućava uravnoteženo korištenje tehnologije. Pristupom pravovremenim i strukturiranim podacima uz pomoć tehnologije omogućeno je kvalitetno te ekonomski opravdano donošenje odluka, pojasnio je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ.
Kazao je kako su naša županija i njezini gradovi, unatrag nekoliko godina, postali apsolutni hrvatski lider u, kako koncept pametnih gradova mnogi nazivaju, prvoj novoj industriji 21. stoljeća.
– Brojni projekti na području prometa, energetike, okoliša i sudjelovanja građana u odlučivanju već su odrađeni u gradovima poput Rijeke, Kastva ili otoka Krka. Suradnjom sa dionicima na području regije, te jasnom odrednicom ulaganja u pametna rješenja, gradova i općina te njihovih pripadajućih komunalnih društava, u mogućnosti smo stvoriti ekosustav koji može otvoriti brojna kvalitetna radna mjesta i privuči investitore te privući i zadržati talentirane i stručne ljude i tvrtke u našu regiju. Zbog navedenog koncept transformacije PGŽ u pametnu, konkurentnu i održivu regiju visoko je na listi aktivnosti Regionalne razvojne agencije PGŽ ali i europskih politika koje će biti financirane kroz europske fondove u razdoblju 2021.-2027. godine, poručio je Kružić.
Sama radionica je okupila brojne dionike iz javnog, privatnog, nevladinog sektora te akademske zajednice, brojne studente i zainteresirane građane. Skup su otvorili zamjenik župana Petar Mamula i prorektorica riječkog sveučilišta prof.dr.sc. Senka Maćešić.
– Primorsko-goranska županija spremna je na iskorak transformacije u pametnu regiju. Pametna regija pretpostavlja podizanje kvalitete javnih usluga u gradovima naše županije ali i manjim ruralnim, sredinama u koje je potrebno vratiti ljude i život a to možemo podizanjem kvalitete i dostupnošću javnih, komunalnih usluga. Županija je uključena kroz mnoge aktivnosti, možda najvrijednijom treba označiti sudjelovanje u projektu e-županija, projektu RuNe, kojem je cilj dovesti digitalnu infrastrukturu u tzv. “bijela“, ruralna područja naše županije. Projekt je vrijedan 350 milijuna kuna, istaknuo je Mamula.
Profesorica Maćešić kazala je kako i Sveučilište daje svoj doprinos razvoju Primorsko-goranske županije u pametnu regiju.
– Korištenje novih tehnologija, ICT-a, senzora i umjetne inteligencije sve više obilježava našu stvarnost. Sveučilište i njezine sastavnice čvrsto su uključene u brojne projekte koji doprinose transformaciji regije ali i samog Sveučilišta i njegove specijalizacije. Svijet je postao izrazito konkurentan i umrežen, tehnologija sveprisutna te je pred nama ozbiljan izazov definiranja naših komparativnih prednosti i sudjelovanja. Navedeno možemo uspješno ostvariti isključivo suradnjom svih relevantnih dionika u regiji. Zbog toga sam danas je ovdje da u svoje osobno ime, u ime Rektorice te u ime Sveučilišta podržim ovu inicijativu, zaključila je prof.Maćešić.
Jedan od važnijih projekata, onaj inovacijskog klastera Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci, koji provodi Smart Ri d.o.o.. Početkom sljedeće godine, kompanije i institucije koje su partneri na projektu, trebale bi započeti s razvojem proizvoda i sustava te njihovim pilotiranjem na području Grada Rijeke i županije vrijednima više od 150 milijuna kuna. Riječ je o pametnim rješenjima koja će se razvijati i promovirati na našem području s namjerom daljnje komercijalizacije diljem svijeta što predstavlja ogromnu priliku za uključivanje drugih gradova i tehnoloških tvrtki , najavio je Damir Medved, menadžer prodaje za nova poslovna područja u kompaniji Ericsson Nikola Tesla d.d. i član uprave zadužen za tehniku u SMART RI – Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci.
– Zbog sporog donošenja odluka na nacionalnoj razini inovativni i tehnološki sofisticirani projekti ugroženi su. Nemamo više vremena čekati. Potrebno je razvijati svijest u javnom sektoru i tvrtkama da nove tehnologije nezaustavljivo mijenjaju poslovanje, utječući na produktivnost i konkurentnost, rapidno mijenjajući potrebu za ljudskim resursima, ugrožavajući mnoga radna mjesta ali i otvarajući mogućnosti stvaranja nekih potpuno novih profesija. Svjedočimo mogućnosti da se od trenutnih želja i neutemeljenih vizija, približimo stvarnim mogućnostima, analiziramo realne potrebe stanovnika, najprije simuliramo, a onda i realiziramo održive projekte primjenom inovativnih metoda financiranja, zaključuje Medved.
Suradnjom Regionalne razvojne agencije PGŽ i Sveučilišta u Rijeci započet je inovativni projekt izrade koncepta pametnog naselja kojeg je na radionici predstavio dr.sc.Damir Juričić, zamjenik predstojnika Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci, jedan od autora studije o inovacijama u području monetizacije i nabave stanova.
– Ideja pametnih naselja proizlazi iz opće koncepcije pametnih gradova s time što se prostor primjene tehnologija, koje se inače primjenjuju u provedbi koncepcije pametnih gradova, sužava na dio grada, kvart ili naselje. Koncept pametnih naselja temelji se na tri ključne dimenzije: učinkovitom korištenju energije, novim modelima mobilnosti te korištenju ICT u stanovanju. Smatramo da stanovanje u pametnom neselju mora omogućiti povećanje dostupnosti i priuštivosti stanovanja svim građanima, povećanu energetsku učinkovitost, sigurnost, prometnu povezanost, zadovoljnije i više uključene stanare te otvorenost javnim sadržajima. Dostupnost stanovanja postaje ključni problem europskih stanovnika te područje na koje mora odgovoriti koncept pametnih gradova. Mogućnosti da plaćanjem najamnine najmoprimatelj postane vlasnik stana, da se u slučaju prestanka stanovanja najamnine vraćaju po tržišnoj vrijednosti, da grad ili općina rješi pitanje stanovanja bez zaduživanja i predaje ili poklanjanja zemljišta, samo su neka od obilježja inovativnog koncepta koji je predstavio Juričić.
– PGŽ apsolutni je lider korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti na svojim otocima, sudionicima radionice jučer je poručio Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije, REA Kvarner.
U srpnju 2019. godine na Lošinju je potpisana izjava o preuzimanju obveze provedbe inicijative „Čista energija za EU otoke“ od strane 40 dionika iz javnog, poslovnog, civilnog i akademskog sektora. Grad Cres, Grad Mali Lošinj i OTRA su s Tajništvom čiste energije za EU otoke potpisali Memorandum o razumijevanju kao predvodnici inicijative tranzicije Cresko-lošinjskog otočja prema čistoj energiji.
– Na Cresu sljedeće godine suradnjom s HEP-om u pogon stavljamo najveću solarnu elektranu na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga. Pilot projekt Unije – prvi energetski neovisan otok na Jadranu, stavlja našu regiju i naše otoke na globalnu inovativnu mapu na području energetike. Riječ je izdašnom Horizon 2020. EU projektu „Decarbonizing energy systems of geographical islands“, u kojem se planira na Unije uložiti 2 milijuna eura kroz hrvatski konzorcij kojeg čine Regionalna energetska agencija Kvarner, Ericsson Nikola Tesla , Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb te Komunalno društvo vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj. Završetkom navedenog projekta i njegovih ishoda ostvaruje se preduvjet da brojne druge otoke i sredine učinimo energetski stabilnijima, učinkovitijima i neovisnijima, zaključio je Jardas.