Snažan simbol pouzdanog prijevoza Jadranom osnovan je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci kao Jadranska linijska plovidba
Jadrolinija je proslavila 79. rođendan. Od osnutka u Rijeci 1947. godine pa sve do danas, Jadrolinija je ostala snažan simbol pouzdanog prijevoza Jadranom, povezujući kopno i otoke te svakodnevno obogaćujući živote ljudi diljem obale. Rođendan Jadrolinije uvijek je prilika prisjetiti se puta, ali i pogledati u budućnost. Prošećimo kroz vrijeme – vremensku liniju s ključnim trenucima koji su oblikovali Jadroliniju kakvu danas poznajemo. Od prvih plovidbi i dolaska trajekata, preko međunarodnih linija i izazovnih ratnih godina, do obnove flote, modernizacije i digitalnog doba.
Jadrolinija je osnovana 20. siječnja 1947. godine u Rijeci kao „Jadranska linijska plovidba”, nasljednica dugogodišnje tradicije obalnog brodarstva koja seže sve do 19. stoljeća i udruživanja različitih brodara nakon propasti Austro-Ugarske. U prvim godinama svog djelovanja tvrtka je naslijedila flotu starijih brodova i parobroda te započela sustavnu obnovu i narudžbu novih plovila, postavljajući temelje modernog linijskog pomorskog prijevoza na Jadranu.
Pravi iskorak dogodio se tijekom pedesetih i šezdesetih godina uvođenjem trajekata i novih brodova. Godine 1959. zaplovila je „Bodulka”, prvi trajekt na Jadranu, koji je uspostavio novu vrstu povezivanja kopna i otoka omogućivši prijevoz vozila i putnika. Taj je trenutak označio početak velike promjene u svakodnevnom životu otočana, ali i snažan poticaj razvoju turizma.
U godinama koje slijede, Jadrolinija postupno uvodi trajekte u svoju flotu te širi mrežu linija primjenjujući roll-on/roll-off tehnologiju. Time trajektni prijevoz postaje okosnica povezivanja otoka s kopnom, a mobilnost putnika i vozila stvara preduvjete za prvi veliki val turističkog razvoja u Hrvatskoj. Od samih početaka modernog turizma, Jadrolinija je bila i ostala njegov neizostavan dio, kao ključna veza ljudi, otoka i doživljaja duž Jadrana.
Kako su godine prolazile, Jadrolinija je izrasla iz klasičnog linijskog prijevoznika u snažnu i prepoznatljivu pomorsku kompaniju čije su djelatnosti nadilazile svakodnevno povezivanje kopna i otoka. Ovo se razdoblje često naziva zlatnom erom Jadrolinije, jer ga obilježavaju snažan razvoj flote, širenje mreže linija, tehnološki iskoraci te sve izraženija međunarodna prisutnost.
U tom je razdoblju broj brodova u floti varirao između 45 i 65 plovila, a uz trajekte — koji su postajali okosnica obalnog i otočnog prometa — značajno mjesto zauzimali su i veliki putnički brodovi poput Dalmacije, Istre i Liburnije. Ovi su brodovi povezivali jadranske luke, ali su istovremeno otvarali Jadroliniji prostor za iskorak izvan okvira isključivo linijskog prijevoza, prema ambicioznijim i kompleksnijim pomorskim operacijama.
Upravo u tom kontekstu razvija se i koncept „Jadrolinija cruises” — kružnih i posebnih plovidbi koje su Jadrolinijine brodove vodile izvan Jadrana, prema istočnom Mediteranu i sjevernoj Africi. Brodovi su pristajali u lukama Grčke, ali i Alžira.
Devedesetih se Jadrolinija, kao i cijela Hrvatska, našla pred jednim od najtežih razdoblja u svojoj povijesti. Početkom Domovinskog rata, pomorski prijevoz više nije bio samo pitanje povezanosti i logistike, već pitanje opstanka, sigurnosti i solidarnosti. U tim iznimno zahtjevnim okolnostima, Jadrolinija je imala ključnu ulogu u obrani zemlje i održavanju životno važnih veza, osobito prema izoliranim dijelovima hrvatske obale i otocima.
Unatoč ratnim prijetnjama, pomorskim blokadama i izravnim opasnostima, brodovi Jadrolinije nastavili su ploviti. Prevozili su stanovništvo, humanitarnu pomoć, osnovne potrepštine, ali i branitelje, često pod rizikom i u uvjetima koji su nadilazili uobičajene pomorske izazove. Posebno je važno istaknuti konvoj Libertas i ulogu brodova koji su u njemu sudjelovali u održavanju veze s juga Hrvatske, u trenucima kada je Dubrovnik bio odsječen od ostatka zemlje.
Posebno mjesto u ratnoj povijesti Jadrolinije zauzima i brod „Perast”, koji je tijekom ratnih zbivanja pogođen i potopljen, čime je postao simbol stradanja hrvatske pomorske flote u ratu.
Tijekom Domovinskog rata život su izgubili djelatnici i pomorci Jadrolinije, čija je žrtva trajno upisana u povijest kompanije. Istodobno, profesionalnost, hrabrost i solidarnost svih zaposlenika Jadrolinije u tim iznimno teškim okolnostima postali su trajni dio identiteta kompanije i temelj poštovanja i zahvalnosti koje im dugujemo.
Nakon završetka Domovinskog rata, Jadrolinija ulazi u novo razdoblje obilježeno obnovom flote, modernizacijom usluga i tehnološkim iskoracima. Nakon 2000. godine postupno se uvode novi trajekti i moderniziraju postojeća plovila, čime se značajno podižu standardi sigurnosti.
Istodobno, Jadrolinija započinje prve korake svoje digitalne transformacije — pokreće se prva službena internetska stranica, uvodi se online prodaja karata i sustav rezervacija, a putnicima se prvi put omogućuje jednostavnije i brže planiranje putovanja. Razvoj brzobrodskih linija dodatno mijenja sliku pomorskog prijevoza, približavajući otoke i skraćujući vrijeme putovanja. U tom razdoblju Jadrolinija se postupno oblikuje u modernu kompaniju, spremnu odgovoriti na potrebe novih generacija putnika i sve zahtjevnijeg tržišta.
Jadrolinija i danas nastavlja svoju transformaciju, usklađujući bogatu tradiciju i desetljeća iskustva s potrebama suvremenih putnika. Digitalizacija postaje jedan od ključnih smjerova razvoja, pa je tako predstavljena nova mobilna aplikacija, unaprijeđeni su online kanali komunikacije, a u pripremi je i chatbot koji će već u nadolazećoj sezoni dodatno unaprijediti korisničku podršku. Istodobno, otvorena komunikacija i kontinuirana modernizacija brenda Jadrolinije osnažuju odnos s putnicima, pri čemu kompanija ostaje čvrsto utemeljena na vrijednostima tradicije.
Uz digitalni razvoj, sve važnije mjesto zauzima i održivost. Jadrolinija aktivno promišlja budućnost pomorskog prijevoza u kontekstu novih zahtjeva Europske unije, smanjenja utjecaja na okoliš i odgovornog upravljanja resursima. Razmatraju se nove tehnologije, ekološki prihvatljivija rješenja i dugoročni projekti, u čemu važnu ulogu ima i suradnja sa Svjetskom bankom.