Crikvenička gradska vijećnica Sonja Polonijo prošla je edukaciju o prilagodbi posljedicama klimatskih promjena i ima konkretne prijedloge
CRIKVENICA Crikvenička gradska vijećnica Sonja Polonijo prošla je edukaciju Zajednice znanja i inovacija EIT Climate KIC o prilagodbi posljedicama klimatskih promjena. Edukaciju su održavali eminentni stručnjaci iz više znanstvenih polja, a sufinancirana je od EU kako bi se proširila svijest o nužnosti promišljanja održivog razvoja i znanje o mogućnostima kvalitetnog odgovora na klimatske promjene na lokalnom nivou. Od prostornog planiranja, održivog formiranja plaža i zaštite obale od erozije, sprečavanja bujičnih poplava metodama “spužva grada” u formiranju trgova, parkirališta i drugih javnih površina.
Koliko god nam se čini da su klimatske promjene nešto što će se reflektirati daleko u budućnosti, one su već prisutne u našim životima. Proučavanjem dugogodišnjih serija podataka o vremenu znanstvenici su ustanovili da dolazi do klimatskih promjena u vidu sve češćih ekstremnih vremenskih pojava (periodi ekstremne hladnoće zimi, ljetni toplinskih valova – osobito u gradovima, šumski požari, poplave, pojačana erozija obale, podizanja nivoa mora kakva su se nekad događala jednom u 100 godina mogla bi postati redovna godišnja pojava…). Mediteran se zagrijava 20 posto brže od ostatka svijeta, a njegov dio je i naš Jadran.
– Kao mala zemlja ne možemo napraviti puno da spriječimo takve posljedice globalnog zagrijavanja, ali se možemo i moramo njima prilagoditi i tako umanjiti njihov negativan utjecaj na život ljudi. EU je donijela Strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama i zagovara potpunu integraciju zelene infrastrukture u propise Unije, te je sufinancira. To je prihvatila i Hrvatska i uključila u svoju Strategiju do 2030. godine, objašnjava vijećnica Polonijo.
Što mala zajednica, poput Crikvenice, može učiniti da bi se prilagodila dobu koje neminovno dolazi?
– Edukacijom nas se željelo potaknuti da počnemo drugačije promišljati, da na lokalnoj razini ustanovimo koji su to najveći klimatski problemi koje možemo očekivati, kako se može prilagoditi infrastruktura, kako definirati prostorne planove. Ima načina za djelovanje. Postoji široki dijapazon mjera koje su kod nas praktično nepoznate. Kod nas je sve prepušteno pojedincu, a ustvari bi lokalna zajednica kroz prostorne planove mogla i trebala propisati što i kako će se raditi, što je poželjno, a što nije.
Održivo postupno pomlađivanje parkova i drvoreda spriječit će pretjerano zagrijavanje i efekt toplinskog otoka koji naselje čini toplijim od njegove okoline. Kaptaža pročišćene sanitarne vode i kišnice može se koristiti za zalijevanje zelenih površina. Energija iz obnovljivih izvora i gradnja pasivnih kuća ne mora ostati na današnjem nivou, kad rijetki sretnici ostvaruju sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša. Gradovi i općine mogu pomoći svojim stanovnicima i u osmišljanju i provedbi privatnih projekata takve naravi. Naglasak je na strateškom promišljanju i timskom radu različitih struka, počevši od definiranja projektnog zadatka (npr. koje životne probleme lokalnog stanovništva i gospodarstvenika želimo riješiti rekonstrukcijom Strossmayerovog šetališta; kako izgraditi konkretnu plažu da minimiziramo trošak njena održavanja u budućnosti?), pa do same optimalizacije projekta i njegove izvedbe, ističe Polonijo.
Crikvenička vijećnica još će nešto poručiti.
– Previše toga betoniramo u Crikvenici. Blizu centra Madrida sade šumu, a to im financira EU. A mi u Crikvenici režemo što imamo, zaključuje Polonijo.