Tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u izradi strategije upravljanja plažama na crikveničko-vinodolskoj rivijeri došao do zanimljivih saznanja koje će uskoro prenijeti javnosti
CRIKVENICA/NOVI VINODOLSKI Strategija razvoja turizma Crikveničko-vinodolske rivijere 2019.-2029. donešena je prije gotovo tri godine. Sadrži 12 programa za operacionalizaciju, a prvi program se odnosi na Unapređenje uređenja plaža. Dakle, Strategija je osnovica za izradu Programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području Crikveničko-vinodolske rivijere. Na izradi Programa više od godinu i pol radi tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Uskoro će ga i predstaviti javnosti jer tim smatra da je uloga javnosti vrlo bitna u procesu donošenja Programa. Suvremene tendencije razvoja turizma nalažu integralno upravljanje kvalitetom turističke destinacije koje podrazumijeva uključivanje svih bitnih dionika. Posebno treba istaknuti uključivanje domicilnog stanovništva, nositelje ponude i turista. Programom se želi definirati pravni okvir za upravljanje plažama u Hrvatskoj, doprinijeti tematizaciji plaža (što je strateški cilj hrvatskog turizma), afirmirati destinacijski menadžment i metodologiju upravljanja plažama.
Odgovori turista i nositelja ponude u anketama vrlo su bitni za dijagnozu postojećeg stanja odnosno izradu strateške analize. Što otkrivaju ankete kupača i nositelja ponude na plažama? Turisti su izuzetno zadovoljni tzv. prirodnom komponentom ponude, čistoćom mora i ljepotom krajolika, za što daju ocjenu 4,3. Takav stav dijeli 54 posto anketiranih. Nositelji ponude drže postojeći sustav koncesioniranja limitirajućim čimbenikom dizanja kvalitete plaža. Zadovoljstvo ostalim aspektima ponude dobilo je ocjenu tri. I niže. Tijekom istraživanja intervjuiralo se na plažama za koje se drži da bi trebale biti predmet koncesioniranja i koncesijskih odobrenja. Primjerice, zadovoljstvo dostupnim prostorom i čistoću gosti su ocijenili dvojkom.
Crikveničko-vinodolskoj rivijeri nedostaje 50 tisuća kvadrata kvalitetnih plaža. Ilustracije radi, to je površina sedam nogometnih igrališta
Ono što posebno treba apostrofirati je činjenica da se program izrađuje u vrijeme donesenih paketa turističkih zakona. Među njima posebno treba istaknuti Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, koji inzistira na načelu destinacijskog menadžmenta, a koji podrazumijeva turističke aktivnosti dionika, unutar svrsishodne poslovne suradnje, a radi stvaranja integriranog i konkurentnog destinacijskog proizvoda. Dakle, odgovornost za integralni razvoj i kvalitetu spada u domenu lokalne destinacijske menadžment organizacije (DMO) – turističke zajednice.
Postojeća normativna rješenja određuju način i alate upravljanja plažama u Hrvatskoj. Koncesije dodjeljuje županijska razina, koncesijska odobrenja, opet uz suglasnost županije, donose jedinice lokalne samouprave. Ankete i razgovori sa dionicima su pokazali da im sadašnji sustav dodjele koncesija, sa županijske razine, u mnogome otežava inovacije i kreativnost kojima žele dignuti kvalitetu plažne ponude cijele rivijere.
Dakle, intencija Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma da destinacijska menadžment organizacija odgovara za integralni razvoj destinacije direktno je u suprotnosti s normativnim rješenjima za upravljanje plažama. Drugim riječima, lokalna destinacijska menadžment organizacija lišena je prava da upravlja svojim vrlo važnim segmentom ponude, a to su plaže. Tu vjerojatno leži i odgovor na pitanje: zašto su nam u posljednje vrijeme plaže zapuštene?
Nema sumnje, sadašnji sustav dodjele koncesija treba korigirati na način kako je zakonodavac i predvidio, da se pravo dodjele koncesija dodjeli jedinici lokalne samouprave. Na taj bi se način zadovoljilo naprijed spomenuto načelo i locirala odgovornost destinacijskog menadžmenta i destinacijske menadžment organizacije. Velika je odgovornost na onima koji ovo ne žele shvatiti ili ne shvaćaju. Vrijeme ide, fizički se razvijamo, a danas nam nedostaje oko 50 tisuća kvadrata kvalitetnih plaža na crikveničko-vinodolskoj rivijeri. Ilustracije radi, to je površina sedam nogometnih igrališta.