Grupa građana u pismu upozorava na nasipavanje koje je, prema njima, štetno
CRIKVENICA Grupa građana Crikvenice, među kojima su gradski, županijski vijećnici i članovi mjesnog odbora uputili su otvoreno pismo nadležnim službama Grada Crikvenice.
“Turistička zajednica Grada Crikvenice poslala je na e-mailove privatnih iznajmljivača anketu o razvoju plaža na području Grada Crikvenice. Svakako podržavamo nastojanje da se vezano za razvoj ove, za destinaciju sunca i mora najvažnije infrastrukture, komunicira s građanima i strukom.
Međutim, važno je što se gradi, ali i na koji se način oblikuju plaže i kakvim materijalom. Prisjetimo se “dohrane” Gradskog kupališta u Crikvenici građevinskim otpadom prošlog proljeća. Tom prilikom se o “dohrani” očitovao i Državni inspektorat, Služba za zaštitu okoliša, koja je Gradu Crikvenici zabranila daljnje nasipavanje plaže takvim zemljanim materijalom bez prosijavanja. Zašto je to zabranjeno?
Sitne čestice zemlje se morskim strujama rasprostiru na mnogo šire područje, talože i zatrpavaju pridnene organizme te onemogućavaju procese filtriranja i disanja što dovodi do njihovog uginuća. Taloženjem se sprječava i prihvaćanje ranih razvojnih stadija drugih organizama za podlogu. Dolazi do remećenja hranidbenih lanaca, nestanka hrane i za mnoge vrste kao što su ribe, te takva područja postaju biološki pusta. Ukratko, zemlja uguši sve što je pri dnu mora bilo, a to onda dovede i do nestanka riba i stvara more bez života u njemu!
Usprkos zabrani od proljeća, ovog se vikenda u Jadranovu nastavila ista praksa. Jadranovo je staro ribarsko mjesto, trebala bi se graditi i edukativna staza o ribarstvu, valorizirati i staru “kućicu od ribari”. Istovremeno se radi na zatiranju ribe i preostali će ribari ostati praznih mreža.
Pozivamo Grad da prestane s ovakvom praksom ekocida i da u formiranju plaža poštuje zakonske propise i principe dobre prakse. Uništenjem morskog okoliša ne čini se dobro razvoju kvalitetnog i održivog turizma, pa tako ni budućnosti naše djece, stoji u otvorenom pismu koje potpisuju Milvana Arko – Pijevac, Morana Mužinić, Sonja Polonijo, Željko Smolčić, Gordan Raguž i Igor Posarić.