Povodom Dana Senja otvorena kripta katedrale – popularne katakombe

Obnovljena kripta može se razgledati od 10-12 sati do subote, uz poštivanje epidemioloških mjera

SENJ Otvaranje obnovljene kripte i izložbu pod naslovom Kripta Katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju – Senjske katakombe povodom Dana Grada i blagdana Sv. Jurja priredili su Župa Uznesenja BDM u Senju i Gradski muzej Senj. Domaćini posjetiteljima bili su ravnateljica Gradskog muzeja Senj i zaposlenici od kojih su zainteresirani posjetitelji mogli čuti povijesne detalje.
– Zadovoljstvo nam je što smo upravo za Dan našega grada stanovnicima Senja mogli ponuditi na razgledavanje obnovljenu kriptu i izložbu. Nismo mogli zbog korone imati otvaranje kako je to bilo zamišljeno, ali zadovoljni smo odazivom. Prvoga dana kriptu je s oduševljenjem i divljenjem vidjelo 40 građana Senja. Izložba daje kratak pregled kripte prije, tijekom i poslije obnove, istaknula je ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović poručujući kako se epidemiološke mjere prilikom razgledavanja strogo poštuju.

Katakombe su podzemna groblja u kojima su se sahranjivali i za najvećih progona skrivali stari kršćani. Naziv katakombe dolazi iz grčkog jezika kata kymbas – kod ulegnuća. Posebno su bile brojne kraj staroga Rima a najpoznatije su Sebastijanove, Domiciline i Prisciline katakombe.
Prvi sačuvani podatak o groblju na senjskom trgu Cimiteru nalazi se u Statutu Senjskog kaptola iz 1340. godine. Senjske katakombe nalaze se ispod desne lađe-broda senjske katedrale, a dijelom i ispod trga Cimiter koji je kroz povijest služio kao gradsko groblje. Sredinom 18. stoljeća senjski biskup Benzoni (1730.-1745.) dodao je senjskoj katedrali desnu pobočnu lađu ispod koje je uređen prostor za grobnice. Za proširenje crkve trebalo je nasipati teren što je bila prilika da se pod novom lađom napravi dulji hodnik uz koji bi se, kao u katakombama, uz bočne strane ukapali pokojnici. Iako nemaju veze sa starokršćanskim katakombama, narod ih je prozvao senjskim katakombama jer na njih podsjećaju svojom arhitekturom, izgledom, atmosferom i mistikom. Kao takve pobuđuju maštu mnogih, veliko zanimanje, ali i strahopoštovanje i pobožnosti građana Senja i brojnih posjetitelja prema tom vrijednom sakralnom spomeniku kulture grada Senja.

U senjskim katakombama su sahranjeni brojni senjski građani i uglednici, što je vidljivo iz natpisa imena na njihovim grobovima. Početak ukopa potvrđuje dokument iz 1737. godine u kojem se spominje da se ispod desne lađe-broda nalazi grobnica Tomice Dujmovića. Zadnji ukop bio je 1868. godine. Naime, kada je državna vlast zabranila da se u grobnice ulazi iz crkve, otvoren je ulaz izvana gdje se nalazi i danas. Sredinom 19. stoljeća u senjskim katakombama nije se više smjelo pokapati pokojnike. Tijekom Drugog svjetskog rata, bog iznimno debelih zidova, kripta je služila kao sklonište građana za vrijeme bombardiranja Senja.

Kripta je spomenik kulture zaštićena i registrirana kao kulturno dobro kod Ministarstva kulture RH. Obnovljena je u razdoblju od 2017. do 2020. godine zalaganjem i financijskim sredstvima Župe Uznesenja BDM Senj i Ministarstva kulture RH.

Zbog aktualne pandemije, prostor kripte još uvijek nije službeno otvoren za posjetitelje, samo u prigodi Dana Grada, ali čim prilike to dopuste bit će na raspolaganju posjetiteljima za što će se pobrinuti Župa Senj u suradnji s Gradskim muzejom i Sakralnom baštinom Senj.
Izložba je postavljena u Katedrali BDM, a kripta će za posjetitelje biti otvorena do subote 24. travnja od 10 do 12 sati. Organizatori pozivaju posjetitelje da se prilikom razgledavanja pridržavaju epidemioloških mjera i nose zaštitne maske za lice.