Manifestacija se održala na Žalu ribara i podsjetila na bogatstvo i raznolikost tradicije hrvatskih krajeva
BAKAR Početak rujna u Bakru već je tradicionalno rezerviran za istinski baštinski spektakl koji slavi korijene, identitet i ljepotu hrvatske tradicijske umjetnosti. Šestu godinu zaredom, vrijedni entuzijasti iz udruge “Tragom hrvatske baštine” uspjeli su u onom najljepšem naumu – potpuno su zašarenili i raspjevali prekrasni bakarski Žal ribara. Bila je to večer u kojoj su se isprepleli prošlost i sadašnjost, a bakarskom valom odjekivali su glasovi i pokreti više od 220 folkloraša.

Udruga zahvaljuje na podršci Gradu Bakru, TZ Grada Bakra, udrugama Bakarska žena, Bakarska gospoda i kapitani, Poljoprivrednoj zadruzi Dolčina, Bakarskoj straži 1848, DVD Bakar i Sportsko pomorsko društvo Luben.
Manifestacija je počela mimohodom svih sudionika. Kolona ponosnih čuvara baštine, odjevena u raskošne narodne nošnje, krenula je od bakarskog pontona prema Žalu ribara. Prilikom službenog otvorenja na ljetnoj pozornici, okupljenima se obratio gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić koji je i otvorio Smotru. U svom je govoru istaknuo neprocjenjivu važnost očuvanja hrvatskog identiteta, pohvalio rad udruge Tragom hrvatske baštine te zahvalio svim gostima što su u Bakar donijeli najljepše darove iz svojih krajeva.
Programski dio Smotre ponudio je nevjerojatnu raznolikost. Iz predivne Like na bakarsku pozornicu stupilo je Folklorno društvo Otočac, koje djeluje pod okriljem Gackog pučkog otvorenog učilišta. Slaveći 27 godina uspješnog rada, sedamdesetak članova ovog društva, pod vodstvom Vere Dasović, vjerno čuva čakavski govor i običaje svoga kraja. Bakarskoj su publici darovali scenski prikaz “Perače na pučini”, oživjevši starinski običaj pranja rublja na Gacki.
Iz Turopolja je stigao Ogranak Seljačke sloge Buševec, jedno od najstarijih i najuglednijih društava u Hrvatskoj, osnovano još daleke 1920. godine. Poznati po svom dugovječnom Pučkom kazalištu, gosti iz Buševca ovoga puta nisu prikazali domaće Turopolje, već su izveli koreografiju “Zvoni zvonce”, donijevši pjesme i plesove Hrvata Bunjevaca iz okolice Tavankuta.

Stogodišnju tradiciju donio je i KUD Moslavec iz Volodera, čuvar moslavačke baštine od 1913. godine. Njihov program “Protkano nitima prošlosti” bio je prava revija izvornih nošnji, pjesama i plesova.
Posebno emotivan i snažan nastup imao je KUD Korana iz Slunja. Društvo s poviješću ispisanom prognaničkim danima devedesetih danas nosi titulu službeno najbolje izvorne skupine u Hrvatskoj. Da je riječ o vrhunskoj umjetničkoj kvaliteti, potvrdio je i njihov povijesni uspjeh iz ožujka ove godine, kada su za svoj trostruki album crkvene pučke vokalne tradicije osvojili prestižnu glazbenu nagradu Porin. Slunjani su se predstavili bogatom niskom slunjskih kola.
Iz podnožja Dinare stigao je Kulturno umjetnička udruga Milan Begović iz Vrlike. Oni u Bakar donose baštinu koja se nalazi na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Gledatelji su u potpunoj tišini i s divljenjem popratili izvedbu arhaičnih napjeva ojkavice te jedinstvenog Vrličkog nijemog kola, koje se izvodi bez ikakve instrumentalne pratnje, isključivo snažnim i ritmičnim udarcima koraka o scenu.
Manifestacija je imala i međunarodni karakter zahvaljujući gostima iz Mađarske – Folklornoj grupi “Koljnof. Ova brojna skupina, koja djeluje od 1952. godine pod okriljem Koljnofskoga hrvatskog društva, broji više od 110 članova svih generacija. U Bakru su izveli splet “Koljnofske jačke i tanci”, pokazavši s koliko se ljubavi i ponosa čuva hrvatska riječ, pjesma i identitet izvan granica domovine.

Nastupili su u Bakru i članovi KUD-a Ivan Filipović iz Velike Kopanice, društva koje ove godine slavi 125 godina kontinuiranog djelovanja. Kao jedno od najstarijih folklornih društava u Hrvatskoj, ovi slavonski čuvari baštine, odlikovani visokim priznanjima Ureda predsjednika i Hrvatskog sabora kulture, donijeli su na Žal ribara dašak bogate slavonske ravnice, pjesmu, ponos i prepoznatljivu slavonsku energiju.
Zvuke Hrvatskog primorja donio je KUD Punat. Utemeljeno 1973. godine, ovo društvo već više od pet desetljeća s ponosom predstavlja plesove iz svih krajeva Hrvatske, s posebnim naglaskom na baštinu svoga Punta i otoka Krka. Svaki ples izvode u strogo izvornim narodnim nošnjama, a posebno se ističu kao vjerojatno najbolji interpretatori Krčkog ili Domaćeg tanca u cijeloj zemlji.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.













