Senjkinja Ostović ilustrira društvene igre za muzeje i nacionalne parkove

Senjska ilustratorica radila je za Muzej Like, Park prirode Papuk, NP Krka…

SENJ U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima diljem svijeta. Posjetitelji nisu više samo pasivni promatrači, muzeji više nisu samo statična skladišta vrijednih predmeta, već mjesta interakcije i učenja. Društvene igre, među ostalim, jedan su od zanimljivih načina na koji sve više hrvatskih muzeja i ustanova želi posjetiteljima približiti svoje postave. Nekoliko takvih igara vrlo su uspješno oblikovale umjetnice dizajnerske agencije Smak, čija je dugogodišnja suradnica i senjska ilustratorica Zrinka Ostović. Društvene igre dizajnirala je Valentina Dominić, a ilustrirala Zrinka Ostović. Radi se o umjetnicama koje već dugi niz godina surađuju s mnogim muzejima. Osmislile su brojne edukativne publikacije, dječje vodiče po muzejskim postavima, a aktualne društvene igre su nadogradnja.

Zrinka Ostović

 

 

 

 

 

 

 

 

Muzej Like u Gospiću odlučio se za edukativnu društvenu igru za odrasle te je nastala igra “Lički mudraci”. Prvobitnu ideju muzejske pedagoginje Marine Krmpotić, razradili su muzejski djelatnici, a ploča na kojoj se igra asocira na ploču “Čovječe ne ljuti se”. Na njoj su, uz polja po kojima se kreću figure, četiri stilizirane osobe koje simboliziraju povijesna razdoblja prepoznatljiva po kapama koje nose na glavi. Razdoblja su prapovijesno, srednjovjekovno, te vrijeme Vojne Krajine i lik Ličana s tradicionalnom kapom. O sve četiri kape nešto je i napisano, a napisana su i 52 pitanja koja se temelje na poznavanju kulturne i prirodne baštine Like.
Za Park prirode Papuk osmišljena je igra memorije.
“Na veselim karticama za klasičnu igru Memory nalaze se predstavnici biljnog i životinjskog svijeta Parka prirode Papuk. U Geoparku Papuk postoji više od 40 speleoloških objekata, tamo živi velikouhi šišmiš, u vodama plivaju ugrožene pastrve i riječni rakovi, a travnjacima lete velikomočvarni plavci i kriju se brojne vrste orhideja. Rezervat Pliš-Mališćak-Turjak jedino je mjesto u sjeveroistočnoj Hrvatskoj gdje rastu orhideje, a posebno zanimljiva vrsta je majmunski kaćun. Plućna sirištara možda zvuči kao neka opaka bolest, ali se radi o jedna od najugroženijih biljki u Hrvatskoj. A plućasti režnjač? To je rijetka i ugrožena vrsta lišaja koji je nestao iz mnogih europskih šuma, ali ga imamo na Papuku. Osim grofa Jankovića, trag čovjeka pratimo na nekoliko kartica, pojašnjava Ostović kako je društvena igra osmišljena.

 

 

 

 

 

 

Za Nacionalni park Krka izrađena je zbirka “Burnumski orao”. Igra je oblikovana uz suradnju s Odsjekom za arheologiju i kulturno-povijesnu baštinu NP Krka i rukovoditeljicom Odsjeka Natašom Zaninović i to je najzahtjevnija društvena igra koju su radile kreativne članice Smaka s arheologinjom Svjetlanom Olujić Tomaić. Namijenjena je i djeci i odraslima.
“Igrom putujemo u najsjajnije razdoblje rimske povijesti. U Burnumu uz rijeku Krku nalazio se rimski vojni logor. Cilj igre je proći zamršenu stazu i osvojiti najvažniju zastavu rimske vojske – rimskog orla. Na putu igrači, koji mogu odabrati od jedne do osam figurica, prolaze pokraj amfiteatra, Jupiterovog gaja, kanaba i ulaze u rimski logor Burnum. Igraju s karticama znanja i karticama iznenađenja te kroz zabavnu igru bruse strategiju, ali i saznaju mnoge zanimljivosti iz života legionara”, pojašnjava ilustratorica Ostović.

error: Content is protected !!